Kako vojno naoružanje proizvedeno u Srbiji stiže enact Ukrajine:…

Kako vojno naoružanje proizvedeno u Srbiji stiže enact Ukrajine:…

Preko posrednika i netransparentno – u najkraćem je odgovor na pitanje kako vojno naoružanje proizvedeno u Srbiji stiže enact Ukrajine.

Putevi kojim oružje i municija iz Srbije na kraju stignu u ruke ukrajinske vojske, nepoznanica su i za Međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI) sa sjedištem u Stokholmu.

“SIPRI sprovodi istraživanja na osnovu javno dostupnih izvora, a putevi kojima bi naoružanje (specifično municija) iz Srbije moglo završiti u Ukrajini su krajnje netransparentni”, kazala je za RSE Katarina Đokić, istaživačica SIPRI-ja.

To pitanje ponovo je otvoreno nakon što je pomoćnik državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja Džejms O’Brajen 8. jula izjavio da Srbija “čineći svoje oružje dostupnim, pomaže Ukrajini da odbrani suštinski princip međunarodnog prava”.

Kako ga “čini dostupnim” za javnost u Srbiji za sada je nepoznato.

Na to pitanje za Radio Slobodna Evropa (RSE) nisu odgovorile ni američke, ni ukrajinske, ni srpske vlasti.

Vijest o tome da oružje, proizvedeno u Srbiji, koriste ukrajinske snage odjeknula je prvi set u aprilu 2023. godine. Tada su na internetu objavljena povjerljiva dokumenta Pentagona u kojima se navodi da se Srbija složila da naoružava Ukrajinu.

Vlasti Srbije su odmah demantovale da direktno izvoze naoružanje u Ukrajinu, braneći svoju neutralnu poziciju u sukobu Kijeva i Moskve.

Ipak, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kasnije je precizirao da država ima ugovore sa brojnim zapadnim zemljama i da ne zna “šta oni s tim rade na kraju”.

Zna li Srbija gdje završava naoružanje koje izvozi?

List Fajnenšal tajms je 22. juna objavio procjene da je Srbija indirektno, preko drugih zemalja, od početka ruske invazije na Ukrajinu izvezla u tu zemlju municiju u vrijednosti od 800 miliona eura.

Predsjednik Srbije je tada potvrdio da je informacija o vrijednosti municije uglavnom tačna, predstavivši prodaju kao poslovnu priliku, prenio je ovaj britanski dnevnik.

“Ovo je dio našeg ekonomskog preporoda i važno za nas. Da, mi izvozimo našu municiju. Ne možemo izvoziti u Ukrajinu ili u Rusiju, ali imamo mnogo ugovora sa Amerikancima, Špancima, Česima, drugima. Šta oni s tim rade na kraju je njihov posao”, naveo je FT Vučićevu izjavu.

Međutim država Srbija trebalo bi da zna “šta oni s tim rade” na kraju. Bar tako nalaže zakon.

“Po Zakonu o izvozu i uvozu naoružanja i vojne opreme (NVO), čl. 14, firma koja podnosi zahtjev za izvoz NVO dužna je da podnese potvrdu krajnjeg korisnika. To je potvrda koju ovjeravaju nadležni organi u državi koja je krajnja destinacija izvoza i kojom ta država praktično garantuje da neće dalje izvoziti to naoružanje”, objašnjava istaživačica SIPRI-ja Katarina Đokić.

Dodaje da je “ta formalnost dovoljna sa stanovišta državnih organa” Srbije.

“Da li državni organi mogu da se potrude da istraže dalje šta se dešava sa izvezenim NVO – da, naročito što u eri društvenih mreža to nije previše teško, što sugeriše da, ako ništa drugo, ne postoji jaka politička volja da se taj izvoz spriječi”, zaključuje Katarina Đokić.

Šta su međunarodni standardi trgovine oružjem?

Vuk Vuksanović, viši istraživač u Beogradskom centru za bezbjednosnu politiku (BCBP), kaže za RSE da vlast vodi računa da se o srpskom oružju u Ukrajini ne govori mnogo, kako se ne bi “iznervirao” i “naljutio” rusofilski dio javnosti, ali i sami Rusi.

“Pa se govorilo da je to urađeno preko trećih strana, da Srbiju nije briga šta se radi sa tim oružjem kada se jednom isporuči, iako to nije baš totalno istina”, dodaje.

Jedan od zastupnika te teze je nekadašnji ministar odbrane Srbije, a danas premijer Miloš Vučević koji je u aprilu 2023. kazao da Srbija ne izvozi oružje bilo kojoj od zaraćenih strana.

“Da li privatne kompanije kupuju na trećim tržištima i prodaju kompanijama u nekim drugim državama, to nije pitanje za Srbiju – to je međunarodna trgovina”, kazao je tada Vučević.

Ipak, Vuk Vuksanović ističe, da međunarodni standardi trgovine naoružanjem i dobra poslovna praksa u tom sektoru zahtijevaju da izvoznik zna ko je krajnji korisnik naoružanja.

“Ako neko planira dalje to da preusmjerava, vi morate kao izvoznik to da znate i u tom pogledu je teško vjerovati da Srbija i njen državni vrh toga nisu bili svjesni”, zaključuje Vuksanović.

Zašto je Ukrajini važno naoružanje iz Srbije?

Od početka ruske invazije u martu 2022, zapadni partneri uz humanitarnu i finansijsku, Ukrajini šalju i vojnu pomoć.

Istraživačica SIPRI-ja Katarina Đokić kaže za RSE da intenzitet ratovanja u Ukrajini podrazumijeva izuzetno veliku potrošnju municije.

S obzirom na to da su evropske NATO članice nakon završetka Hladnog rata smanjile proizvodne kapacitete snabdijevanje Ukrajine municijom, kaže ona, ostaje veliki izazov.

“U tom smislu, ko god može da doprinese snabdijevanju sa kojom god količinom municije smatra se dobrodošlim da to učini”, zaključuje.

Viši istraživač u Beogradskom centru za bezbjednosnu politiku Vuk Vuksanović ističe i značaj podudarnosti naoružanja koje se proizvodi u Srbiji, sa onim koje ima Ukrajina, koja je nekada bila dio Sovjetskog Saveza (SSSR).

“Postoji kompatibilnost u vojnim standardima djelimično između nekadašnje sovjetske vojne industrije i onoga što je bila vojna industrija JNA i bivše SFRJ. I postoji onda i parcijalna kompatibilnost u standardima, naročito kada su kalibri artiljerijske municije u pitanju”.

Koji je interes Srbije?

Vučić je, kako je 22. juna u svom tekstu prenio Fajnenšl tajms, rekao da Srbija ima zlatnu priliku jer je njeno oružje jeftinije nego na Zapadu i dodao da bi obim ukupnog srpskog izvoza municije mogao da se poveća.

Da je jedan od razloga za isporuku municije u Ukrajinu finansijske prirode, smatra i Vuk Vuksanović iz BCBP-a.

“Stari šablon srpske vojne industrije je da nisu uopšte mnogo probirljivi kada je riječ o mušterijama i da se gleda stalno da se ubere svaki dinar, u svakoj prilici”, ocjenjuje.

Drugi razlog je, kaže, politički. Kupovina podrške i naklonosti Sjedinjenih Američkih Država.

“Ova izjava američkog zvaničnika potvrđuje da je Vašington veoma zadovoljan tim političkim potezom Srbije”, kaže Vuksanović.

Šta na to kaže Moskva?

Na vijest o srpskoj municiji u Ukrajini, Moskva je reagovala.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je poručio da će sa “srpskim prijateljima u direktnom kontaktu razgovarati na tu temu”, a zatim su na set poslali svog izaslanika.

Beograd je 2. jula ugostio ruskog zamjenika ministra spoljnih poslova Aleksandra Gruška.

Sastao se sa nekoliko ministara, a nakon susreta sa predsjednikom Srbije, javnost je od Vučića na Instagramu saznala da je to bio “dobar razgovor”.

Gruško se u Beogradu nije javno oglasio tim povodom.

I dok su EU i SAD osudile njegov dolazak u Beograd, ruski mediji su izvijestili o “izuzetnom nivou odnosa” i najavljenoj “bliskoj saradnji”.

Nešto drugačije viđenje te posete ima pomoćnik državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja Džejms O’Brajen.

Na pitanje novinara da je prokomentariše, O’Brajen je 8. jula ocenio da “nije bila naročito uspješna” i da to za njega “nije bilo veliko iznenađenje”.

“Scrape (Zapadnog Balkana) pripada i dio je Evrope. Čini se da Rusi imaju neke poteškoće da prihvate da je to budućnost, to jest da je i Srbija izabrana i da države regiona to zaslužuju”, kazao je on.

Inače, posjeta ruskog zvaničnika došla je i dvije nedjelje nakon što je Srbija podržala deklaraciju na Samitu za mir u Ukrajini u Švajcarskoj, kojom se izražava podrška teritorijalnom integritetu Ukrajine.

To je jedna u nizu deklaracija Evropske unije i rezolucija UN koje je Srbija podržala a kojima se osuđuje ruska invazija.

Istovremeno, Srbija je jedna od rijetkih evropskih zemalja koja, uprkos pozivima SAD i EU, nije uvela sankcije Rusiji i održava bliske veze sa njenim zvaničnicima.

Learn Extra


Posted

in

by

Tags:

Comments

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *